U UTORAK 5. prosinca u Zagrebu će premijerno biti prikazan film Sveta obitelj, redateljice Vlatke Vorkapić. Premijera će biti održana u Kaptol Boutique Cinema.

Radnja filma prati priču obitelji koja svoje tajne vješto čuva služeći se religioznošću, tradicijom i imetkom. Radnja je smještena u fiktivnom slavonskom selu 60-ih godina 20. stoljeća, gdje urbani utjecaji slabo prodiru, a pridržavanje starih običaja imperativ je ovoj ruralnoj zajednici. U središtu pozornosti je imućna obitelj gazde Marka, koja svoju disfunkcionalnost sakriva bogatstvom, religioznošću te njegovanjem tradicije pod svaku cijenu.

Sve navedeno služi kao paravan i fasada kako bi se sakrila strogo čuvana obiteljska tajna. Gazda Marko, koji kao “pater familias” u potpunosti kontrolira obitelj, isprosi ruku siromašne nadničarke Janje za svoga sina Ivu. Mladoj Janji se ta ponuda učini kao ostvarenje njezinih snova.

Moda u filmu

Vlatka Vorkapić priču prati i kroz jedan veoma bitan segment – modu.

Kada govorimo o modi, razlikujemo fiksirani i modni odjevni predmet, tvrdi Flügel u svom radu The Psychology of Clothes (1930).

Radi se o dvije vrste koje se suprotno odnose prema vremenu i prostoru. Kad je riječ o fiksiranom odjevnom predmetu, on se sporo mijenja te je tip odjeće koji zauzima manji prostor i razlikuje se kod svakog društvenog entiteta. To je tip koji odgovara tradicijskom odijevanju.

Drugi modni tip se ubrzano mijenja, ali je u isto vrijeme podjednak u svim dijelovima svijeta, koji se nalaze pod istim kulturnim utjecajem, te gdje postoje odgovarajući oblici komunikacije. 

Antropolog Ted Polhemus 1978. godine uvodi pojam antimoda, kojim opisuje fiksirani tip odijevanja, dok drugi, koji spada pod kulturni utjecaj, naziva modom. Ova dva termina se 80-ih učestalije počinu koristiti kada je riječ o istraživanju modnih fenomena.

Stoga u antimodu svrstavamo sve od narodnih nošnji do uniforma i poslovnog dress-coda. Moda se za razliku od antimode vrlo brzo mijenja, a ta brzina je zapravo dio njezine biti. Ona varira u prostoru i brzo se širi u sve dijelove svijeta koji su izloženi istim kulturnim utjecajima. 

Antimoda je model odjeće koji predstavlja trajnost, to je stil koji izražava ustaljenost, nepromjenjivu i krutu društvenu okolinu. Dok je moda model vremena kao promjene, modni trendovi simboliziraju promjenjivost i pokretljivost u društvu.

Promjene u načinu odijevanja

Radnja filma redateljice Vlatke Vorkapić Sveta obitelj zahvaća razdoblje u kojem se događaju promjene u načinu odijevanja. Film koji nas vodi kroz sredinu 60-ih godina prošlog stoljeća daje nam uvid u neke od trendova mode i antimode tog razdoblja.

U filmu imamo prilike vidjeti glumce koji svojom glumom i kostimima dočaravaju razdoblje u kojem se odvija radnja filma te prikazuju tradicije i neke od običaja.

Tako s jedne strane imamo Notu koju glumi Judita Franković Brdar. Nota je prikazana kao žena koja se ne odijeva u skladu s tradicijama sela u kojem živi. Zatim, tu je i Mica (Lidija Penić-Grgaš) koja počinje otkrivati novi stil i mijenjati svoj način odijevanja. Polako napušta šokački način odijevanja i počinje se odijevati drugačije, u to vrijeme bi to nazvali gospodskim načinom odijevanja.

Za razliku od Mice, tu je Ana, koju glumi Anita Matić Delić, koja pokazuje primjer žene koja i dalje drži do tradicije i normi toga doba. Janja (Luna Pilić) koja se udaje u imućnu seosku obitelj, prihvaća pravila odijevanja koja joj nameće svekrva Ana. Naime, antimodom svaki pojedinac unutar društvene skupine objavljuje da se s drugima poistovjećuje.

U filmu imamo šansu vidjeti i klasične primjere tradicionalnih slavonskih narodnih nošnji. Tradicijska nošnja je zapravo primjer antimode te i u današnjem vremenu predstavlja primjer dress-coda kao i tada. Prije je svako područje bilo poznato po svojoj specifičnoj narodnoj nošnji, što se nosilo u jednom dijelu Hrvatske nije isključivo bilo prisutno i u ostalima.

Na neki način, svi mi većinom nosimo antimodu, radilo se o pankerima, hipijima, časnim sestrama ili našim roditeljima – sve je to zapravo antimoda.

Sva te kombinacije najčešće nisu zahvaćene mehanizmom promjene mode, niti pojedinci to žele, pogotovo kada je riječ o ekstremnim primjerima koje imamo prilike vidjeti kod nekih plemena gdje je prisutan za njih uobičajen način ukrašavanja tijela, poput tetoviranja, deformacije lubanje, obrezivanja i brušenja zubi. To su drastične, ali i tradicionalne metode koje imamo prilike vidjeti u određenim društvima. 

Antimodi “prijeti” moda koja postepeno tradicionalne nošnje pretvara u najnovije stilove. Šezdesetih godina 20. stoljeća toliko je mnogo različitih stilova antimode postalo moderno, da su neki počeli komentirati kako je moda zauvijek umrla te ju je zamijenila antimoda. Međutim u današnje vrijeme brzih promjena, od tehnologije do mode, možemo zaključiti da je moda itekako živa.

Na filmu su na osmišljavanju ovog segmenta vizualne koncepcije filma, uz redateljicu, radile kostimografkinja Ivana Zozoli Vargović i majstorica maske Tatjana Tomšić. Film je nastao u koprodukciji Interfilma iz Zagreba i Zillion filma iz Beograda.

Najnoviji film redateljice Vlatke Vorkapić (inače autorice hita Sonja i bik) moći će se pogledati od 7. prosinca u kinima diljem Hrvatske u distribuciji Duplicato medije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?